Poslanici Skupštine Srbije započeli su danas osmo vanredno zasijedanje na kojem će razmatrati Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode i Zakona o vodama, koji je podnijela Vlada. Predsjednik Stranke pravde i pomirenja akademik Muamer Zukorlić kazao da čovjek u mjeri u kojoj pokaže neodgovornost prema prirodi, on je gubi kao blagodat i pravi sebi pustoš za život.

– Pitanje zaštite prirode kao i pitanje vode, odnosno odnosa prema vodi kao jednom od najznačajnijih resursa za život ljudi u toj prirodi, moramo imati shvatanje šireg konteksta i ključnu poziciju čovjeka, ali ne samo u pravnoj regulativi, jer pravna regulativa koju prati sankcija ima svoju efikasnost na određeni način, ali također je kroz cjelokupno iskustvo ljudske vrste dokazano da pravna regulativa i sankcija zapravo treba da se odnosi samo na onu manjinu koja nije dosegla kulturnu i civilizacijsku svijest odgovornosti koja proizilazi iz sopstvenog kulturnog i etičkog kvaliteta u svim odnosima, uključujući i odnos prema prirodi. Zato ovo pitanje, pored pravne dimenzije, mora imati svoju prosvjetnu, medijsku, kulturnu i sve druge, i to sve zajedno na istoj strani i na istom zadatku. Tek tada možemo očekivati da zapravo ovo što danas radimo, jeste bitno i jeste kvalitetno, jeste zakon dobro pripremljen i zaslužuje podršku ali tek tada on može donijeti rezultate koje očekujemo. Drugi primjer ilustracije koji je toliko surovo realan i jasan, mi danas nauku pored filozodije koja je nešto anahronija sada u odnosu na aktuelne izazove od same nauke, i filozofiju i nauku podređujemo odnosu prema prirodi ili kako se to uobičajeno kaže odnosu prema životu ili odnosu prema unapređenju kvaliteta života ali što nam je jača nauka, što su nam jači naučno-tehnološki potencijali, manje je rezultata, to je pitanje s kojim se moramo suočiti i koje možda nije prevashodno pitanje zakonodavnog organa ali jeste pitanje nas kao mislećih bića.

Akademik Zukorlić kazao da je čovjeku data priroda da je koristi, ali ne i da je uništava, te da korišćenje mora biti selektivno u skladu sa principom odgovornosti i samo onoliko koliko je nužno i koliko je potrebno.

Ukazao na problem neselektivne sječe šuma u Sandžaku.

– Prošle godine kada bih vikendom dolazio kod svojih roditelja u svoje rodno selo, sa suprotne strane se nalazi jedna predivna šuma koja se zove Tupik, šuma koja mi je obilježila djetinjstvo i mislim da su horizonti te šume sa sve njenim visinama, bogatstvima, strminom jednom skoro vertikalnom, možda uticale na formiranje mog karaktera, da ne pretjeram, ali ono što se sjećam kao dijete jeste da su tada takozvani šumari ili zaštitnici šume, baš te šume bili toliko strogi da su za jednu bukvu, za jedno drvo slali ljude u zatvor, kažnjavali ih žestoko. Sjećam se tih razgovora i rasprava u našem selu gdje su prenosili šta ti šumari kažu, pa je obrazloženje bilo da je ta šuma toliko strma da je veoma opasno ukoliko bi se samo na jednom dijelu u podnožju ili u nekom drugom dijelu pojavila golem, da bi postojala opasnost da se ta šuma koja sa njenim vrhom prelazi 1300-1400 metara nadmorske visine, da se uruši gdje bi mogla da se desi ogromna katastrofa, što ima svoju logiku. Sada na osnovu tog obrazloženja decenijama je ta šuma čuvana od masovne sječe i sada se odjednom desi da prije dvije godine samo se pojavi na desetine motornih testera koje su zaglušivale taj prostor i samo se počela pojavljivati golet u određenim dijelovima te šume, ta šuma i dalje ima istu vertikalnsot padine, opasnosti su potpuno iste, građani su protestovali, zvali i tako dalje, rečeno im je da je to selektivno, da se neće pretjerati, da su ugovori potpisani i tako dalje. Ono što sam očima vidio isto tako vozeći se tim pravcem prema Novom Pazaru, sa desne strane su se pojavile potpune goleti masovne sječe gdje ne ostaje nijedno jedino drvo, isto se obilazeći taj dio tamo tutisnka opština, prema Rožajama i jednim dijelom prema Kosovu na tim zapadnim padinama Mokre Gore isto tako masivna neselektivna sječa šuma, to je nedopustivo i neću da prihvatim obrazloženje da je sada odjednom nenormalno postalo normalno. Ne moram biti ekspert za šumarstvo da bih shvatio da je logičan prored. Logično je da se sjeku stara stabla kada dođe do određenih zagušenja u šumi i to je razumljivo, ali da vi šume koje imaju stotine godine svoje tradicije od jednom pretvorite u goleti, pa ne postoji argumentacije koja će nam to obrazložiti.

On je još jednom apelovao na jednaku primjenu zakona u svim dijelovima zemlje.

– Ja vas molim da teritoriju države Srbije u sprovođenju zakona tretiramo jednako i da ne postoji manje vrijedna i više vrijedna teritorija. Ukoliko se takve poruke šalju onda se one mogu razumjeti na drugi način, da se manje vrijednoj teritoriji može raditi svašta, ne samo sječa šuma, nego se raditi i još po nešto. To su veoma opasne i neprihvatljive stvari.

Akademik Zukorlić ukazao i na problem Pešterske visoravni, poljoprivrednih potencijama i vojnih vježbi.

– Odlična su ideja određene zaštićene zone prirode. Kao što je specijalni rezervat prirode Peštersko polje. To je uređeno odlikom opštine Sjenica. Međutim, ono što ja želim da naglasim pozdravljajući takve ideje, ali ono što želim da naglasim jeste i to mora biti harmonično ušiveno ili uklopljeno u ostale potrebe. Ukoliko imate Peštersku visoravan, pa na toj visoravni Peštersko polje proglašavate specijalnim rezervatom prirode, što je sjajno, sa druge strane imate ideju da Pešter, polja i livade budu ogromni potencijali poljoprivrede i stočarstva, te dvije stvari nisam siguran da ukoliko se ne urede idu baš zajedno. Mi moramo dati odgovore na to. Što znači da elaborate za formiranje specijalnih zona zaštite prirode i potrebe poljoprivrede i stočarstva moraju biti usaglašeni. I sa treće strane imate isto polje na kome se odigrava najveća vojna vježba u zemlji, što opet nisam siguran da to ide zajedno. Da se proste toliko oružja, bombi, granata u toj vojnoj vježbi na ovom lokalitetu. E da li ćemo mi uspjeti da postignemo efekat ako imamo na istom mjestu, na istoj visoravni, na istoj površiti specijalni rezervat prirode, imamo poljoprivrede potencijale i imamo najveću vojnu vježbu. Harmonija je potrebna tome kao što je potrebna harmonija čovjeka sa prirodom.

izvor: SANA

Podijeli