Poslanici Skupštine Srbije započeli su danas prvu sjednicu redovnog jesenjeg zasijedanja. Poslanici su razmatrati Prijedlog zakona o zaduživanju za potrebe finansiranja Projekta rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge Subotica-Horgoš granica sa Madjarskom (Segedin). Predsjednik Stranke pravde i pomirenja akademik Muamer Zukorlić tom prilikom podsjetio na nužnost intenzivnih infrastrukturnih ulaganja u Sandžak kao kraj koji je decenijama zapostavljen.

– Ono što želim ovdje naglasiti u pogledu iščekivanja jeste pruga “Raška-Novi Pazar”, a potom i dalje pravcem zapada prema Priboju, za šta već postoji politička volja i potvršena političkim dogovorom, ali ono što sada želim istaći jeste poziv nadležnim organima da se što prije krene sa pripremama za realizaciju ovog projekta. Dakle, nije prvi puta, a ponoviću ovdje da je Novi Pazar jedini grad u ovoj zemlji koji ima preo 120.000 stanovnika, koji predstavlja svojevrstan regionalni centar i u ekonomskom i u svakom drugom pogledu, a koji u 21. vijeku nema željezničku prugu, odnosno nema vezu sa željezničkim saobraćajem. Ova pitanja, obzirom da postoji potvrđena i potpisana volja, a ono na šta želim ukazati jeste da nije dobro, nije prihvatljivo i nije razumljivo da se početak realizacije ovoga projekta odgađa, istakao je akademik Zukorlić.

Akademik Zukorlić ukazao na problem etiničke strukture zaposlenih koja je na štetu Bošnjaka kada su u pitanju državne institucije i ustanove na teritoriji Sandžaka.

– Što se tiče Poreske uprave u Novom Pazaru – ona oslikava neko stanje ostalih državnih organa, mnogo naslijeđenih problema i u samoj strukturi zaposlenih i u pogledu kvaliteta i u pogledu pojava određenih vidova korupcije, ali ono što je za nas kao pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice važno jeste i sama struktura zaposlenih. Dakle, struktura zaposlenih u etno naseljenom smislu ne odgovara strukturi stanovništva. Naravno, nisam od onih koji insistiraju da bude bukvalno prepisano, ali se mora voditi računa u nekom okviru, posebno kada je u pitanju politika zapošljavanja. Istina, ono što je još lošija situacija od same poreske uprave jeste policija. U policiji, više puta smo ovdje govorili i ono što me tjera da uključim i ovu diskusiju jeste obrazloženje koje smo čuli od ministra policije koji kaže da ga uopšte ne zanima ko je koje nacionalnosti kada prima policajce. Dakle, to bi bilo dobro i moglo bi se doživjeti onako idealističkim opredjeljenjem prema struci, kvalitetu u pogledu stručnosti od običnog policajca, inspektora i funkcionera, ali bi se taj princip morao pokazati i tamo gdje su, recimo, Srbi u većini ili gdje su Srbi u manjini, a ne da imamo sliku da su uvijek tamo gdje je većinski narod u većini, nije moguće da se desi da rukovodilac policije bude Bošnjak ili ne znam da li ima drugih nacionalnih manjina u Vojvodini ako ima to bi bili dobri primjeri, ali znam da je u slučaju prostora gdje Bošnjaci žive da ih nema. Prema tome, ne možemo taj parametar posmatrati samo jednosmjerno već ukoliko imamo stručnost i sposobnost onda se može desiti da u Novoj Varoši gdje imamo recimo 7% Bošnjaka, neka se tamo desi da komandir policije Bošnjak ili čak u Prijepolju gdje je skoro pola-pola, ili u Priboju gdje je 20-tak posto Bošnjaka, ne tamo se to nikada ne može desiti, ali se veoma često dešavalo da u Novom Pazaru, Sjenici i Tutinu gdje je apsolutna većina bošnjačkog stanovništva komandir ili načelnik su bili srpske nacionalnosti, a kada je u pitanju struktura potpuno obrnuto. U Novom Pazaru imate 80% Bošnjaka, a u policiji imate 20% zaposlenih Bošnjaka, u Sjenici 30% imate Srba, a obrnuto je u policiji gdje ih imate 70%. Znate da nisam od onih koji voli da prebrojava nacionalno, ali ne mogu da prihvatim takve odgovore. Gospodo ili ćemo primjenjivati princip pravičnosti u pogledu kvaliteta struke, nadležnosti, sposobnosti…u tom slučaju ćemo onda imati isti pristup svim dijelovima, ili ne. I ono što obeshrabruje jeste da imamo u politici zapošljavanja mladih policajaca, kadrova, inspektora uprkos činjenici da na konkursima jako veliki broj Bošnjaka čeka, imamo odluke kojima se opet gradi etnička struktura na štetu Bošnjaka, to je neprihvatljivo, zaključuje akademik Zukorlić.

Izvor: SANA

Podijeli