Pitanje Sandžaka nije otvoreno samo pod uslovom da se entitet RS dovodi u vezu s Kosovom, kaže u razgovoru za INS narodni poslanik u Skupštini Srbije i predsjednik Bošnjačke demokratske stranke Muamer Zukorlić komentirajući pokušaje da se pitanje bh. etniteta RS nametne u kontekstu aktuelnih razgovora u Srbiji o budućnosti Kosova.

Zukorlić smatra da pitanje Republike Srpske otvara i pitanje Sandžaka, a povezivanju RS-a i Kosova za INS kaže:

„Ja tada ukazujem na rizik nepriznavanja granica država, i to je dublji nivo problema i može da vodi novim sukobima. Pitanje Sandžaka je otvoreno i kada govorimo i kada šutimo o njemu. To je pitanje statusa jedne historijske regije sa svojim političkim, historijskim, geografskim, kulturološkim, privrednim i svim drugim posebnostima, što je nesporna činjenica, a što treba rješavati dijalogom.  U formi prekogranične, evropske regije, s izvjesnim stepenom samouprave kakvih primjera imamo širom Evrope. Rješavanje statusa Sandžaka u tom pogledu pomoglo bi stabilnosti i Srbije i Crne Gore, regiona…“, kaže Zukorlić.

Pojašnjava da postoje u Srbiji neka promišljanja da u dijalog i rješavanje pitanje statusa Kosova treba uključiti i pitanje bh. entiteta RS.

„Moj odgovor je uslijedio principijelno i logično da je suludo, tendencionozno, te da se ni na koji način se ne može shvatiti da kompenzacija jednog dijela teritorija ili utjecaja na Kosovu treba da se nadoknadi ugrožavanjem teritorijalnog integriteta Bosne! To je nešto što i u šali, čak i kod minornih ličnosti, ne smije da se prihvati kao normalno. Svako povezivanje RS-a i Kosova znači direktni atak na teritorijalni integritet BiH. Kazao sam da čak i takve teme mogu biti delegirane za neki dijalog. Ali, to nije unutarsrpski dijalog, već dijalog srpsko-bošnjački, odnosno dijalog između države BiH i države Srbije. Ali, u tom slučaju imamo Sandžak kao dio bošnjačkog životnog prostora na prostorima Srbije i Crne Gore, te je logična posljedica uključivanje i pitanje Sandžaka u tu temu“, smatra Zukorlić.

Tvrdi da to nije dnevnopolitički stav, već stav koji je principijelan, neovisno o tome ko kojoj partiji pripadao, te da bi „svaki normalan Bošnjak i normalan građanin Bosne i Srbije na takav način odgovorio“.

„Ja sam načelno podržao dijalog o Kosovu, jer se moja politika bazira na politici dijaloga i pomirenja. Obradovan sam činjenicom da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokrenuo ovo pitanje, da je imao hrabrosti da kaže: „Gospodo Srbi, moramo imati snage da se suočimo s pitanjem Kosova, sa svim onim što ono jeste i sa svim slojevima gorčine, te da vidimo šta ćemo s tim pitanjem“. Ovo je pitanje uključivanja RS-a ne mogu do kraja da razumijem. Vučića smatram veoma ozbiljnim političarom, koji je pogotovo zadnjih godina u brojnim izjavama pokazao ili nastojao pokazati Bošnjacima i građanima BiH da ne želi ugrožavati stabilnost BiH. Više puta je istakao da želi voditi dijalog koji bi doveo do pomirenja Bošnjaka i Srba. To je dio moje politike. Čak sam i neposrednim razgovorima sa njim nastojao doprinijeti tome i dobio uvjeravanja da stoji na stanovištu da Bosna ni na koji način ne  smije biti ugrožena kao država“, naveo je Zukorlić.

Nadalje, kaže da ne može „na prvu“ da povjeruje da je to Vučićeva igra, te da „više liči da je to akrobatika Milorada Dodika koji jedino na vatri može da opstane“.

„Njegovo paljenje vatre ga na neki način štiti od raznih odgovornosti, i političkih i drugih, u kojima je on izložen u Bosni, koliko ja vidim. Mislim da koristi svaku priliku da nešto zapali. Ako ne može, a onda da ima makar malo dima. Ako ne može ni jedno, ni drugo, makar malo galame. Više mi liči na to. Ali ne isključujem da u Beogradu još ima onih struktura, političkih, crkvenih, akademskih koji, ipak, nisu svjesni vremena, prostora, konteksta, težine igranja s takvim stvarima… pa da izlete koji imaju za cilj servisirati Dodikovu dnevnu politiku na neki način i podgrijavaju“, ističe Zukorlić.

Bošnjaka nema

Osvrćući se na najavljenu deklaraciju RS i Srbije, Zukorlić ističe da ju treba procjenjivati tek kada budemo znali njezin sadržaj, bez hipotetičkih ocjena.

„Srbi kao narod i srpska država su dvije kategorije za mene. Srbi kao narod kroz etnonacionalne institucije imaju pravo voditi isključivo srpsku politiku, etnosrpsku politiku. Međutim, Srbija kao država se nema pravo ponašati isključivo kao Srbija srpskog naroda. Nemojte da se čudite da se i deklaracija pojavljuje u tom smjeru. Pogledajte brojne zakona… U pogledu Zakona o dijaspori, imate koliko stotina hiljada predstavnika sandžačke dijaspore koji nisu Srbi. No, nas tamo nema u zakonima koji se odnose na dijasporu. To je neprihvatljivo. To je posljedica prvog člana Ustava Srbije gdje se kaže da je Srbija država srpskog naroda i ostalih građana. Tražimo da se to promijeni. To proizvodi ovakve efekte“.

Negiranje bosanskog jezika po nalogu Banje Luke

No, primjećuje da će deklaracija biti usvojena u parlamentima Srbije i u Banjoj Luci, te da je to „problem koji nam se približava“. Tim prije jer se tako ignorira više miliona nesrba koje se svrstava u kategoriju drugog reda.

„Etničke, nacionalne i etnonacionalne institucije srpskog naroda imaju pravo da su zabrinuti pozicijom svoje zajednice u nekim državama regiona. Meni to lično ne smeta. Meni smeta kada se država zloupotrebljava za interese samo jednog naroda i, drugo, smeta mi ako se negira drugi narod, negira drugi jezik. Ono što ovdje zaudara jeste da je iz Banje Luke prema SANU i Matici srpskoj došla inicijativa da se negira bosanski jezik. To je po meni veći problem nego da Srbi hoće da imaju svoju deklaraciju“, zaključio je Zukorlić u razgovoru za INS.

izvor: ins.ba

Podijeli