Svjedoci smo neprestanog porasta IT industrije, ono što možemo reći jeste da je to u posljednjem periodu najtraženija struka i na našim područjima, neovisno o tome o kom se području IT industrije radi. Ovo nije samo imalo značajan uticaj na ekonomiju nego i na čitavo društvo, standardizirane društvene norme i običaje. Informacione tehnologije su zaista zaslužne za globalizaciju i pretvaranje svijeta u mali ‘global village’. Često vidimo kako pojedini pišu kako je IT budućnost naše države, edukacije, te ekonomije, ali ne, to nije budućnost nego stvarnost kojom već dugo gazimo i koja se ne odnosi međusobno isključujuće sa novonastalim standardom današnjeg života. Iako same informacione tehnologije pojedinima predstavljaju svojevrsnu semiotičku zagonetku i nešto apstraktno, nesvjesno zanemaruju integrisanost tehnologije u svakodnevnom životu te konstantnu regeneraciju i inovativnu nadogradnju zastarjelih tipova tehnologije. Nedaleko od same industrije i umova koji razmišljaju u nulama i jedinicama jednako vrijedni elementi slike su i dalekosežne promjene u edukaciji. Trivijalni obrasci po kojima studenti vijekovima uče iste teoreme i zakone matematike, fizike, hemije daleko su zaostali za ostatkom napretka. Školske klupe i amfiteatri postaju premali za rafinirane intelektualne strukture današnjice. Iako isuviše često čujemo od starijih generacija nedovoljno upoznatim sa ‘elektronskim spravicama’ od kojih mlađim generacijama kao da ovisi život, prosječan student teško da može zamisliti obavljanje bilo kakvog zadatka vezanog za školu ili fakultet bez pomoći interneta, bilo da se radi o lektiri, projektu, seminarskom radu ili bilo čemu drugom. Moderna tehnologija, koju bi možda zbog njene cjelokupne uvezanosti u našim životima trebali prestati zvati modernom, ukloniti joj taj epitet te joj dati priliku u obrazovanju i iskoristiti sve pozitivno što ona pruža a ne konstantno isticati ono negativno. Zašto ne bi i sistem školovanja, kao i poslovni sektor uvidjeo neraskidivu vezu između brže, efikasnije i lakše obavljenog pola te zadanog zadatka. Ljudi u odijelima, iza velikih drvenih stolova su to shvatii te njihova lica sada osvjetljavaju ekrani koji njihove poslovne transakcije i dogovore čine lakšim već duže vrijeme. Zašto to ne bi shvatili i prihvatili mladi ljudi željni znanja te u šarenim pidžamama iz svojih domova sa laptopom u krilu umjesto portala sa šund sadržajem tražili znanje.

S obzirom da i u Sandžaku, posebno u Novom Pazaru ima veliki broj onih koji se bave informacionim tehnologijama, te da na Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru postoji Departman za informacione tehnologije sa veoma stručnim kadrom, valjalo bi da se okupe oni koji posjeduju znanje iz te oblasti pokrenu projekte visokotehnološkog i informacionog oblika, koji bi poput ,,Knowlead-a’’ napravili uspjeh. S obzirom da se mnogi bave informatikom, kako stručno, tako i oni koji su izvan struke, ali posjeduju znanje, moraju se stvoriti uvjeti koji će ići u korak sa svijetom, a dobar i ispčativ posao, može se raditi i u malim prostorima, gdje možda i nema toliko uvjeta kao u svjetskim centrima, ali znanje može donijeti veliki profit. Ništa manje Sandžak ne može kaskati za naprednim regionima u svijetu, poput Californije ili Tel Aviva, ukoliko se znanje akumulira na jednom mjestu gdje će se okupiiti ljudi od ideja, vještina i sposobnosti i osmisliti način kako da naprave posao. Kompjuteri ne smiju biti samo za osnovne potrebe kod rad sa njima poznaju isuviše dobro, već moraju biti kreativni i pratiti nove trendove u svijetu, a primjer Ekrema Nurovića, autora projekta ,,Knowlead’’, koji je napravio fantastičan uspjeh o kojem svijet govori, treba samo dodatno da podstiče.

Ono što se ističe kroz čitav tekst te kroz društvene margine kojima se povlači jako je dobro ukomponovano u projekat koji su osmisli studenti žedni za znanjem ali voljni da svoje znanje podijele sa drugima. Projekat o kom se već neko vrijeme šuška, pod nazivom ,,Knowlead’’ je socijalna mreža za učenje i razmjenu znanja. Ova ostvarena, realizovana te nadaleko poznata ideja osuđena na uspijeh pod nazivom Knowlead nameće se kao potpora i odskočna daska novom načinu učenja, koristeći konstantan napredak tehnologije da se u proces školovanja koji je živi organizam zapravo unese promjena potrebna, i krajnje zanimljiva novim generacijama. Knowlead je platforma koja omogućava razmjenu znanja prilikom koje nema osjećaja inferiornosti niti hijerarhije autoriteta, jednostavno zainteresovani, ravnopravni studenti sretnih što imaju priliku naučiti nekoga nešto ali i nešto naučiti zauzvrat. Krajnje subjektivno, ‘peer-to-peer’ ili komunikacija sa nekim jednako privilegovanim, ništa manje ili više vrijednim, radi na principu minuta tako da onaj ko podučava dobija minute a onaj koji uči poklanja minute onome od koga uči. Simpatičan i jako jednostavan sistem, te krajnje user friendly radna platforma same stranice.

Autor: Portparol BDZ-a Edin Đerlek

Podijeli