U periodu dok je rukovodstvo Stranke pravde i pomirenja bilo u žalosti povodom preseljenja na ahiret rahmetli predsjednika akademika muftije Muamera Zukorlića, u srbijanskom društvu se vodila borba između građanskih aktivista i desničarskih grupa i policije oko murala sa likom presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Mladić je pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju koga su osnovale Ujedinjene nacije, za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovječnosti, istrjebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine. Republika Srbija se obavezala da poštuje odluke ovog suda. Njeno rukovodstvo je prisustvom dženazi u Potočarima 2015. godine pokazalo spremnost na poštivanje preuzetih obaveza.
Uslijed složene političke situacije i nejasno definirane institucionalne kulture sjećanja, ostavljen je prostor za zloupotrebu ovog pitanja za jeftine dnevnopolitičke svrhe.
Duboko svjesni historijskog trenutka i neophodnosti približavanja stavova o svim opterećujućim stvarima isključivo na temelju činjenica i istine koja će biti opće prihvaćena kao aprirona, iznova naglašavamo da zločinci nemaju ni vjeru ni naciju, da svaki zločinac odluku o počinjenju zločina donosi u svoje ime, ne u ime naroda kome pripada, te da isključivo na temelju pravde i prema žrtvama i prema nama samima možemo doći do konačnog pomirenja na Balkanu. Na tom putu, historiju i sve historijske događaje, moramo posmatrati kroz mudrost i isključivo iz nje uzimati lekcije za budućnost u kojoj više nikada ne smijemo dozvoliti da nam se ponove devedesete godine dvadesetog vijeka.
U tom smislu, od državnih organa tražimo jasno i nedvosmisleno provođenje zakona i rezolucija o osudama zločina i zločinaca, te energičnije i nekolebljivo sprovođenje zakonskih kazni za sve one koji promoviraju i sprovode ideologiju zločina i veličaju osuđene ratne zločince.
Ne smijemo dozvoliti da pojedinci i grupe zloupotrebljavaju emocije i sve nas zajedno vode u najmračnije vrijeme naše bliže historije.
Stranka pravde i pomirenja okrenuta je izgradnji trajnog mira i pomirenja, prije svega unutar bošnjačkog korpusa, a zatim svih naroda na Balkanu, a posebno Bošnjaka i Srba. Pravda je temelj na kome se pomirenje mora graditi kao preduvjet blagostanja u budućnosti i okretanja pitanjima ekonomije i jačanja standarda življenja svih građana Republike Srbije.

Info služba

Podijeli