Jedan od brojnih izazova koji očekuju Vladu na čelu sa novim premijerom jeste reforma obrazovnog sistema u kojoj će važno mjesto zauzeti i proces podizanja digitalnih kompetencija mladih a kao prvi korak ovog programa biće uvođenje predmeta Informatika i računarstvo u obavezne predmete već od septembra ove godine.

Jedan od osnovnih ciljeva ovog procesa jeste korišćenje IT tehnologije i interneta za učenje i za lični razvoj. Takođe, mladi trebaju biti svjesni opasnosti koje sa sobom nose nove tehnologije, ali i prednosti, jer će im ove tehnologije pomoći da prevaziđu razdaljine koje postoje između njih i njihovih vršnjaka u cijelom svijetu. Gotovo svima je jasno da su digitalna pismenost i informacione tehnologije neophodne  za razvoj i budućnost djece i društva u celini i da treba da budu dostupne svima.

Istina je da su naša djeca daleko ispred odraslih  u sferama digitalnih vještina, ali i pored toga cilj je da svako dijete i dalje razvija svoje sklonosti u kom god pravcu želi, da još bolje shvati da živi u digitalnoj eri i da bez toga ne može biti ni najbolji doktor, ni najbolji nastavnik, ni najbolji modni dizajner. Potpuno je jasno da je tehnologija nezaobilazna u svakoj profesiji i ako to što prije kao društvo shvatimo biće nam lakše da uvedemo takav sistem obrazovanja.

U razvijenijim zemljama računarstvo se uvodi kao obavezan predmet obrazovnog sistema počev od najmlađeg uzrasta. Svjedoci smo ideje talasa tehnološkog opismenjavanja koje je isključivo orijentisano na korišćenje tehnologije. U ovoj eri, koja je svakako na zalasku, cilj je bio obučiti široke mase ljudi da znaju korisiti napredne računarske i komunikacione tehnologije.

Jedan potpuno novi trend ili talas u razvijenom svijetu, a nadam se uskoro i kod nas, jeste uvođenje programiranja u okviru predmeta Informatika i računarstvo. Primarni cilj programiranja nije osposobljavanje za korišćenje tehnike niti priprema za buduće profesionalno programiranje, već sticanje specifičnih mentalnih sposobnosti. Uloga programiranja je slična ulozi bavljenja sportom na časovima fizičkog vaspitanja. Cilj fizičkog vaspitanja je sticanje fizčkih sposobnosti i odgovarajućih navika i njihovog održavanja. Pri tome se učenici ne pripremaju da postanu aktivni sportisti već se fokus zadržava na sticanju fizičkih sposobnosti. Prostije rečeno, kroz programiranje se djeca uče da planiraju, da sistematski rešavaju probleme, korak po korak koristeći određena pravila i procedure koje nazivamo programskim jezikom.

Svakako da je ovo jedan radostan momenat kako za nastavnike, tako i za roditelje, a ponajviše za djecu , jer će svakako značiti jedno veliko osvježenje u mnogome monotonom obrazovnom sistemu. Korišćenje ovih tehnoloških alata svakako se može proširiti na ostale predmete u obrazovnom sistemu i na taj način će postaknuti veće interesovanje djece za novim saznanjima u toku školovanja. Na samome koncu, mislim da svi željno iščekujemo početak nove školske godine, u nadi da ćemo obrazovanje vratiti na društveni status koji mu i pripada, to jest na samome vrhu prioriteta.

Piše:

Potpredsjednik BDZ Sandžaka

Sead Redžović

Podijeli