​Da bi se govorilo o bilo kojoj važnoj temi najprije je neophodno usvojiti i definirati terminologiju kojom će se nešto opisati, objasniti, dati smjernice i slično. Tako je i u slučaju Rekonstrukcije, Rehabilitacija, Sanacije i Obnove jednog od najstarijih vjerskih i ujedno kulturno-historijskih spomenika Bošnjaka u Sandžaku tj. Arap Džamiji. Pa zato krenimo redom. Da je Arap džamija jedan od najstarijih i najvažnijih objekata vjerske i kulturno-historijske baštine Bošnjaka Sandžaka ne treba posebno dokazivati, o tome govore brojni historijski pisani izvori i u to nema nikakve sumnje. To je čak urezano i u samo biće Bošnjačkog naroda Sandžaka i šire. Historijski izvori međutim također navode da je Arap džamija u nekoliko navrata spaljivana, rušena, na razne načine devastirana, pa potom obnavljana, te se na taj način mogu jasno uočiti različite cjeline iz tih perioda obnova, od kojih zadnje datiraju sa kraja IXX stoljeća. Svima je poznato da su društveno-političke prilike sa kraja IXX i u većem dijelu XX stoljeća bile takve da se o objektima poput Arap džamije nije moglo voditi računa na adekvatan način, već naprotiv naši preci su bili svjedocima planskih brutalnih rušenja i satiranja ovakvih i sličnih objekata na svim prostorima gdje žive Bošnjaci . Ove prilike su dovele do toga da je dobar dio Arap džamije XXI vijek dočekao u jako lošem konstruktivnom i arhitektonskom stanju. Imajući u vidu sve navedeno Islamska Zajednica u Srbiji je u aprilu 2013. godine formirala Komisiju za procjenu stanja konstrukcije Arap džamije, čiji sam bio član, što mi je predstavljalo i dan danas predstavlja posebnu čast i zadovoljsvo. Nakon detaljnog pregleda cjelokupnog objekta komisija je sastavila izvještaj čiji zaključak prenosim u cijelosti:

ZAKLJUČAK:

Na osnovu prethodno navedenog zaključuje se da je nosivost istabilnost konstrukcije u velikoj mjeri narušena. Predlaže se hitnarekonstrukcija objekta,naročito prednjih dijelova koji su dograđivaniod nekvalitetnih materijala (čatma, trska, drvena lamperija i slično) jer se procjenjuje da prve obilnije sniježne padavine mogu dovestido urušavanja kompletne konstrukcije, što bi moglo izazvati znatnumaterijalnu štetu ili u gorem slučaju i ljudske žrtve. Takođe se predlaže hitno zatvaranje objekta za dalju upotrebu jer dinamičkiuticaj koji izazivaju klanjači prilikom masovnijeg ulaska, izlaska iobavljanja namaza doprinosi povećanju već značajno velikihdeformacija.

Odmah nakon završetka rada komisije se je pristupilo izradiprojektno tehničke dokumentacije koja će obuhvatiti sve neophodnemjere za rekonstrukciju i obnovu Arap džamije, naravno u komunikaciji za Zavodom za zaštitu spomenika i svim oniminstitucijama koje su bile istinski zainteresirane i raspložne pomoći. U toku izrade dokumentacije svo vrijeme imao se u vidu jedan odčlanova Zakona o kulturnim dobrima a koji se odnosi na mjeretehničke zaštite, a koji glasi:

Član 99. Merama tehničke zaštite u smislu ovog zakona smatrajuse radovi na konzerviranju, restauriranju, rekonstrukciji, revitalizaciji i prezentaciji kulturnih dobara.

Da bi razumjeli o čemu se radi ukratko ćemo pojasniti spomenutestručne termine:

Rekonstrukcija predstavlja postupak ponovne izrade objekta ilidijelova objekta koji sa ostatkom objekta čini jednu funkcionalnu iliambijentalnu cjelinu.

Rehabilitacija naglašava potrebu zadržavanja i obnove istorijskogmaterijala, uz više razumijevanja za dopune, što podrazumijeva da je građevina prije obnove bila u lošeme stanju

Sanacija predstavlja popravku i/ili zamjenu konstruktivnihelemenata objekta koji se na drugi način ne mogu obnoviti.

Obnova se fokusira na zadržavanje materijala vezanog uznajznačajnije razdoblje u istoriji samog objekta, te shodno tome dopušta uklanjanje i zamjenu materijala iz drugih manje značajnihrazdoblja.

Nakon prethodnih razjašnjenja i svega onoga što je aktualno ovihdana kada je u pitanju Obnova Arap džamije može se i morakonstatirati sljedeće:

Zbog stanja u kojem je bila moralo se pristupiti sveobuhvatnojObnovi Arap džamije.

U okviru obnove se vodi računa o mjerama Rekonstrukcije, Rehabilitacije, Sanacije koje strogo propisuje Zavod za zaštituspomenika kao i važeći zakoni i propisi.

Svi oni elementi konstrukcije koji su iz prvog perioda gradnje(XVI stoljeće) su očuvani u mjeri mogućeg jer se radi o zidovimakoji su u temeljnom dijelu rađeni od kamena a u ostatku (nadzemnidio) od ćerpiča i drvenih utega čije su stabilnost i funkcionalnost u velikoj mjeri narušeni zubom vremena. U potpunosti su očuvaniprednji zid u čijem sastavu se nalazi Mihrab, desni bočni zid kao iMinare, a sve iz prvog perioda gradnje Džamije. Na žalost nije bilomoguće očuvati lijevi bočni i zadnji zid jer su se zbog lošeg stanja ividljivih intervencija iz ranijeg perioda urušili neposredno predpočetak sveobuhvatne obnove Arap džamije.

Svi oni dijelovi objekta koji su uklonjeni su bili dograđeni u najvećem dijelu krajem IXX vijeka od materijala koji su u statičkom, arhitektonskom, kulturno-historijskom smisluprivremenog karaktera, a riječ je o čatmi, trsci, zemljanom malteru, drvenoj lamperiji i slično i nijesu se mogli niti jednom metodomočuvati i ostati sastavni dio obnovljene Arap džamije.

Pri izboru materijala kojima se gradi se strogo vodi računa o tome da se koriste dostupni materijali slični po vrsti, formi i izgledu onimakoji su korišteni za gradnju vjerskih objekata u period iz kojeg datiraArap džamija, a koji istovremeno zadovoljavaju konstruktivni(noseći) i arhitektonski (vizualno-estetski) aspekt.

Kao zaključak želim istaći nadu da će se ovim kratkim iskromnim osvrtom dati doprinosa i onemogućiti ili u velikoj mjerisuzbiti dalje širenje smutnje i lažne brige od strane, slobodno mogureći diletanata, i ljudi koji ni po kom osnovu (osim želje zaeksponiranjem, senzacionalizmom, samopromoviranjem i sitnimpolitičkim šićarom) nemaju prava govoriti i unositi zabunu u javnost, te ih ovim povodom pozivam da se ostave “ćorava posla”. Ako su istinski zabrinuti i zainteresirani za obnovu neka se uključefizički, materijalno ili ako nijesu u stanju neka maker zašute.

Novi Pazar, septembar 2018.god​​​​​​​

Edin Zećirović dipl.ing.građ.

Podijeli