Jagorčevina (lat. Primula vulgaris) je biljna vrsta iz porodice Primaluceae. Raste u zapadnoj i južnoj Evropi. Obično je nazivaju jagorčevina, jagalac, jaglika i jagorčika. Nazivi su izvedeni od korjena što znači promicati i svijetleti. Latinski i narodni nazivi ukazuju na buđenje proljeća, na svjetlost i prvenstvo, jer je jedan od prvih vijesnika proljeća. Raste u svim listopadnim šumama i šikarama, rubovima šuma, šumskim čistinama, voćnjacima i drugim sličnim staništima.

U blizini naseljenih mjesta, jagorčevina često bude meta prekomjernog branja i sakupljanja, tako da se danas može naći veoma malo prirodnih staništa jagorčevine koja nisu ugrožena od strane čovjeka. U svrhu njene zaštite, u mnogim zemljama su donijeti zakoni kojima se zabranjuje branje i sakupljanje jagorčevine.

Jagorčevina je zeljasta, višegodišnja biljka, niskog rasta od 5 – 30cm, sa baznom rozetom listova. Zahvaljujući sastojcima koje posjeduje, jagorčevina je veoma ljekovita. Ljekoviti dijelovi biljke su cvjetovi, list i korijen. Cvijet se bere rano s proljeća kad je otvoren sa ili bez čašice, isključivo po lijepom i suhom vremenu. Zatim se suši na mjestima gdje ima propuha, jer nedovoljno osušen i sporo sušen cvijet mogu da izgube ljekovitost.

Ljekoviti sastojci prvo djeluju na sluzokožu želuca, odakle nadražaj preko gastro-bronhijalnog refleksa djeluje na sluzokožu bronhija, izaziva hipersekreciju i na taj način omogućava lakše iskašljavanje. Osim toga, zahvaljujući sapozonoidima sadržanim u jagorčevini, povećava se i aktivnost epitela sluzokože grla. Pomaže prilikom iskašljavanja i izbacivanja sluzi iz grudnog koša, koristi se kao emetik za izazivanje povraćanja, kao sekretolitik u zastavljanju izlučivanja sluzi i kao sedativ sa umirujućim djelovanjem protiv bolova. Zato se preporučuje kod bronhitisa, upale pluća, nervnih oboljenja, nesanice, ali i kod reumatskih i srčanih oboljenja, a također pročišćava i krv. Odličan čaj za izbacivanje pijeska iz bubrega dobija se kada se skuha korijen jagorčevine i pomiješa se sa medom. Cvjetovi su bogati flavonoidima koji krvne sudove čini elastičnijim i djeluju kao diuretici. Trudnicama i dojiljama se ne preporučuju preparati od jagorčevine, jer zbog saponina može doći do neželjenih posljedica. Velike doze korijena mogu da izazovu povraćanje i dijareju. Stari ljekari su vjerovali da liječi paralizu, histeriju, nesvesticu, glavobolju i da je dobra protiv nesanice.

Vjeruje se da je jagorčevina omiljen cvijet slavuja i da je njihova umilna pjesma pozdrav ovoj biljci.

Smail Alić, dipl. inž. šum.

Podijeli