Tandir: Prekinuti veze između pojedinih službenika policije i kriminalaca u Novom Pazaru
22. Decembra 2020.Zećirović za NOVA S – Za situaciju u Novom Pazaru krive gradska i republička vlast
23. Decembra 2020.Poslanici Skupštine Srbije započeli su danas novu sjednicu na kojoj će razmatrati set zakona o zaposlenima u državnoj službi. Potpredsjednik Skupštine Srbije, predsjednik Stranke pravde i pomirenja, narodni poslanik akademik Muamer Zukorlić kazao da suštinski kvalitet svakog zakona zavisi o stepenu pravičnosti tog zakona.
– Suštinski kvalitet svakog ovisi o etičkoj dimenziji kvaliteta toga zakona. Načelno smo mi svega toga svjesni i uglavnom vrlo često se mehanički krećemo u tom smjeru, ali je pitanje da li uvijek uspijevamo da damo dovoljno pažnje svakom zakonu u tome smislu.
Akademik Zukorlić kazao da bi Narodna Skupština mogla postići visok stepen složnosti o tome da je etička vrijednost ono što je kroz tradiciju dokazano kao uzvišena vrijednost.
– Na prostoru ove zemlje i šire na Balkanu imamo jako puno srodnosti. Naše vjere jesu po definiciji različite, ali suštinski one su monoteističke. Bog je jedan, postoje različite percepcije, različiti pristupi. Isto tako nam je i ethos jedan, vrijednosni sistem nam je jedan. Zato smo mi i ovdje u Srbiji i na prostoru Sandžaka i Balkana jedan kulturološki prostor. Kada bismo uspijeli da kod političkih elita podignemo svijest o našoj srodnosti jako mnogo problema bismo eleminisali.
Akademik Zukorlić da se trebamo vratiti kvalitetima koji su vijekovima postojali u našoj tradiciji.
– Danas imate razne kvalifikacije, dresove, podjele po raznim osnovama. Hajmo se vratiti našoj tradiciji, kod naših očeva i djedova nisu postojali druge podjele osim podjela na čovjeka i nečovjeka. To su bile jedine podjele koje su bile legalne i legitimne. Tom konceptu treba da se vratimo. Da akademizam je bitan, ali u mjeri u kojoj će nas prosvijetliti, a ne u mjeri u kojoj će nas konfuzno zbunjivati.
Dodaje da čovjeka treba vratiti u centar dešavanja.
– Moramo i kroz obrazovanje, medije, ali isto tako i kroz politički diskurs pokušati značajnije vratiti čovjeka u centar dešavanja, ali ne ono da kažem renesansno i humanistički tada prilično demagoški, već stvarno, ljudski, suštinski i ono što je čovjek. Šta ti čovječe treba? Treba ti da imaš časno da jedeš, časno da stanuješ, imaš svoje biološke potrebe ali nisu jedine, ne može se na tome zaustaviti. Zato imamo pustoš oko sebe. Ne zna se ko je nesretniji, oni što nemaju sanjajući da imaju ili oni što imaju razulareni ne znaju više šta će sa onim što imaju pa onda to što imaju upotrebljavaju da uništavaju , eksplatišu, ponižavaju ono oko sebe tražeći neku šansu za podizanje adrenalina. Imamo dakle dvije krajnosti koje dakle kao što vidimo nanose ogromnu štetu nama i svemu onome što je oko nas.
Akademik Zukorlić ističe da tek kad imamo formalni kvalitet, suštinski i etički kvalitet zakona, primjenjenost jednog zakona, tek tada imamo i možemo kazati da imamo dobre i kvalitetne zakone.
Osvrnuo se i na pitanje države i državnosti.
– Država drži red. Smisao države jeste da uspostavi state i da drži red. To je smisao države. Ponovo se vraćamo na istu temu, država drži red samo ukoliko su nosioci odgovornosti u tom sistemu. Ukoliko su oni dakle opredeljeni i po praksi i po ubeđenju i po svojoj svijesti, pravdi i pravičnosti. Država jeste važna ali ona je metodički važna, ona je sredstvo i ona nije cilj samoj sebi. To je kao što je važna kuća, kuća jeste važna jer mi je dom. Ali važnost kuće kao i važnost države onoliko važan i koristan i kvalitetan, koliko služi cilju. Cilj nije kuća sama sebi, cilj nije država sama sebi, cilj nije sistem sam sebi već su cilj ukućani, građani i narod. Kada imamo dobru kuću, bez obzira koliko i kakvih ukućana u njoj bilo, mi možemo imati dobar i zdrav ambijent jer ukućani treba da znaju da bi stanje bilo kako treba, moraju poštovati poredak kućnog reda, a to su zakoni. Naravno da ta kuća mora vršiti svoju ulogu i biti svrsishodna. To znači da mora štiti svoje ukućane, svoje građane. Oni u njoj moraju imati jednake šanse i po religijskoj, socijalnoj, političkoj i po svakoj drugoj osnovi tada u takvom ambijentu a to je zapravo osnov na kome država traži obavezu od svoga građanina. Ona traži od građanina da joj bude lojalan ali ne bezuslovno već osnov na kome država ima pravna lojalnost građanina jeste obaveza države koju ona ima prema svome građaninu. To je na bazi društvenog ugovora između građana i sistema, kazao je Zukorlić.