
Mladi bez perspektive
3. Maja 2017.
Održana sjednica Predsjedništva BDZ Sandžaka
3. Maja 2017.Skoro deset godina ne samo da slušamo i čitamo o velikoj svjetskoj ekonomskoj krizi, već i direktno osjećamo njene udare koji za posljedicu imaju enormnu nezaposlenost, drastičan pad životnog standarda i veliku prezaduženost firmi i pojedinaca, koja često neminovno vodi u likvidaciju i bankrot. Od kako je 2008. godine proglašena recesija svjetskih razmjera, stanovništvo je u prilici informisati se iz medija o razlozima njenog nastanka, ali obzirom da su krizom na ovim prostorima uglavnom pogođeni oni koji su slabo ili skoro nikako ekonomski obrazovani, često ne razumiju savremene termine kojim obiluju izvještaji i analize uzroka ovog svjetskog, regionalnog i lokalnog problema kojem se ne nazire kraj.
Za one kojima još uvijek nije jasno kako nastaje finansijska kriza, evo slikovitog objašnjenja o čemu se zapravo radi. Naprimjer, poduzetnik je vlasnik prodavnice svakodnevnih životnih namirnica. On uviđa da su skoro sve njegovi mušterije penzioneri ili nezaposlena lica i da se od takvih kupaca njegova prodavnica ne može izdržavati. Da bi riješio ovaj problem, on pravi marketinški plan koji dozvoljava njegovim mušterijama da kupuju „na dug” (kupiš sad – platiš kasnije). Prodavac knjiži dugove svojih mušterija i praktično im odobrava zajmove za namirnice. To se brzo pročuje i kao rezultat toga je navala mušterija u njegovu radnju. Vrlo brzo njegova prodavnica ima najveći promet u gradu. Budući da mogu kupovati na odloženo plaćanje, niko od mušterija se ne buni što vlasnik s vremena na vrijeme podiže cijene namirnica.
Direktor lokalne banke prepoznaje ogromni budući potencijal ovih dugova i povećava prodavcu kredit u svojoj banci. On ne vidi nikakav problem oko toga, jer iza svega stoje dugovi siromašnih mušterija kao zalog. To brzo primijete i eksperti za berzansko poslovanje u centrali banke i smisle način kako da ostvare zaradu pretvarajući ove zajmove u obveznice. Ovim vrijednosnim papirima se zatim trguje na svjetskoj berzi. Naivni investitori ne razumiju najbolje da su „preporučene” akcije koje su kupili ustvari dugovi siromašnih kupaca i tako cijena obveznica stalno raste i uskoro postaju jedne od najboljih za trgovinu u nekim od vodećih državnih brokerskih kuća.
Jednoga dana menadžer u lokalnoj banci odluči da je došlo vrijeme naplate duga nastalog na račun odložene kupovine u pomenutoj prodavnici. On obavještava vlasnika radnje, a ovaj onda zahtijeva plaćanje od strane svojih mušterija, ali kako su oni siromašni i prezaduženi, naravno da ne mogu platiti. Pošto prodavac ne može ispuniti svoje obaveze u vezi zajmova lokalne banke, ona proglašava bankrot. Radnja se zatvara i njegovi radnici gube posao. Preko noći cijena obveznica drastično pada. Umanjena vrijednost obveznica uništava likvidnost banke, ona ne može više odobravati nove zajmove i njena ekonomska aktivnost biva zamrznuta.
Obzirom da su i dobavljači robe također odobravali prodavcu odloženo plaćanje, sada moraju otpisati sav njegov dug. Recimo, njegov dobavljač hljebom proglašava bankrot zatvarajući porodični biznis koji se uspješno odvijao nekoliko generacija. Ili njegovog dobavljača mlijekom preuzima konkurentska firma koja odmah zatvara lokalnu mljekaru i otpušta sve radnike.
Međutim, banka, brokerska firma, kao i njihovi direktori spašavaju se milionskom infuzijom od strane vlade bez dodatnih obaveza. Fondovi neophodni za ovo izbavljenje biće osigurani uvođenjem novih poreza koji padaju na teret zaposlene srednje klase građana, koji uglavnom ne kupuju namirnice na odloženo plaćanje.
Također, krediti građanima dijeljeni su bez mnogo vođenja računa o visini zarade onog koji se zadužuje. Na primjer, lice dobije kredit od 70.000 eura i kupi stan. Za godinu dana cijena nekretnina skoči, pa hipoteka vrijedi 100.000 eura. Klijent ode u banku i traži keš kredit na osnovu veće hipoteke. Sljedeće godine nekretnine vrijede još više, pa banke jure klijente da im daju još kredita, a hipotekarni balon raste. Tako dođe do situacije da se pozajmljivanje novca zasniva na stalnom rastu cijena nekretnina ili barem na zadržavanju iste cijene.
Međutim, u jednom trenutku mjesečna rata za sve te kredite dostigne 1.000 eura, a plata iznosi 1.500 eura. Klijent više ne može da plaća rate i odluči da proda stan. Kada se na isti potez odluči veći broj ljudi, tržište shvata da je balon prenapuhan. Cijene vrtoglavo kreću nadolje, jer se i potencijalni kupci koji su namjeravali da kupe stan suzdržavaju očekujući pojeftinjenje. Banke se sada nalaze u situaciji da su dale kredite od 100.000 eura za nešto čija hipoteka sada vrijedi 70.000 eura, pa traže od klijenata doplatu. Klijenti nemaju novca, pa banke kreću da naplaćuju hipoteke i tržište puca.
Zajedničko za sve krize je rapidan rast dugova, a zatim pucanje hipotekarnih balona na tim tržištima, kako američkom, tako i evropskom. Prije 10-ak godina došlo je do krize na američkom tržištu nekretnina, četiri godine kasnije Grčka je izazvala evropsku dužničku krizu, a sada dolazi do trećeg nastavka ekonomske krize koja će, po pisanju britanskog poslovnog nedjeljnika The Economist, zahvatiti zemlje u razvoju, među kojima je veliki broj muslimanskih zemalja.
Jedini spas i izlaz iz svjetske ekonomske krize vidi se u uvođenju sistema islamskog bankarstva koje zabranjuje špekulativna ulaganja i kamate. Na primjer, pri kupovini nekretnina ulazi se u partnerstvo sa kupcem. On i banka zajedno kupuju stan, a kupac zatim u mjesečnim ratama otplaćuje stan banci i povećava svoj udio u vlasništvu. Rata se sastoji od fiksnog iznosa za otkup vlasništva, a drugi je najamnina za preostali udio vlasništva. Što se više otkupi udjela, najamnina je manja. Ugovori koji se jednom sklope fiksni su. Banka preuzima rizik zajedno s kupcem, pa problemi poput divljanja švicarskog franka ne bi bili prevaljeni isključivo na kupca, a da ih banka ne osjeti. Pomoć partneru je vjerska i poslovna dužnost banke. Međutim, za sada su ovaj sistem bankarstva od evropskih zemalja uvele samo Velika Britanija i Njemačka. Ipak, vrijeme će pokazati da islamsko poslovanje u svim sferama ekonomije jedino obećava prosperitet i uspjeh, a eliminiše uzroke za nastanak ovakvih i sličnih kriza.
Autor: Samir Škrijelj