Predsjednik Stranke pravde i pomirenja, narodni poslanik akademik Muamer Zukorlić u Skupštini Srbije govorio o Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti za 2018.godinu, naglašavajuči da su to veoma važne tekovine savremene civilizacije.

„Ono čemu i ova zemlja teži kroz zakonsku regulativu ali isto tako i sa namjerom da konačno ta ideja i te tekovine postanu dio naše prije svega administrativne kulture i prakse a ne samo jedna zakonska obaveza sa kojom se suočavamo kroz prizmu nužnosti. U tom pogledu želim pozdraviti sve ono što je do sada urađeno prije svega na zakonodavnom planu i kako sam više puta isticao, mi smo očito već uhvatili korak donošenja dobrih zakona i koristeći sopstvena iskustva, iskustva drugih ali svakako i jasnu namjeru i odlučnost ovoga parlamenta ali i svih ključnih političkih subjekata u ovom parlamentu u pogledu ostvarivanja zakonskih pretpostavki i za ove ciljeve, tako da tu su problemi minimalni, međutim naša tema danas je implementacija ovih zakona i tu se očito mora još značajnije poraditi.“

Akademik Zukorlić je navodeći primjere gdje zakonske regulative nisu implementirane istakao problem konkursa za finansiranje medija u Novom Pazaru.

„Naš najsvježiji primjer je ono što se prošle godine desilo sa konkursom za finansiranje medija na području Novog Pazara gdje smo imali priliku da informacije o tom konkursu nisu bile transparentne i javno dostupne. Sandžak televizija se obratila zaštitniku i pokrenuta je određena procedura, utvrđene su nepravilnosti, izrečene mjere, naloženo odgovornoj strani da sprovodi te mjere, dotična strana je ignorisala ili odbila sprovođenje tih mjera i tu dolazi do svojevrsne slijepe ulice gdje imamo već ranije izjašnjavanje najviših sudskih instanci u pogledu nadležnosti tako da imamo lepezu od osnovnog suda prema ostalim sudskim instancama koje su zaštićene od nadležnosti sprovođenja tih naloga i prosto dolazimo u situaciju nemoći i ove institucije ali i ostalih institucija, odnosno mehanizama predviđenih inače za implementaciju zakonskih regulativa.“

Akademik Zukorlić dodao da se postavlja pitanje smisla postojanja mehanizama ove zaštite.

„Mi smo se na određenom prostoru suočili sa ovim pitanjem ali ne radi se samo o rješavanju ovog problema, on će vjerovatno doživjeti epilog kroz odluke Upravnog suda i to je očito bio jedini pravi lijek, ali u ovom slučaju se postavlja pitanje smisla postojanja mehanizma ove zaštite kroz nemogućnost primjene zakonskih regulativa, odnosno nedostatka mehanizma prinude za realizaciju odnosno sprovođenje naloga koji su izrečeni. Intencija ovog izlaganja nije rješavanje ovog problema već zapravo koristim ovo kao primjer da ukažem na nedostatak, primjera imamo još puno, ne bih sada da trošim vrijeme za to.“

Akademik zaključio da se parlament kao i izvršni organi moraju ozbiljno pozabaviti ovim pitanjem.

Podijeli