Poslanici Skupštine Srbije započeli su posebnu sjednicu sa jednom tačkom dnevnog reda – Prijedlog za promjenu Ustava Republike Srbije, koji je podnijela Vlada. Predsjednik Stranke pravde i pomirenja akademik Muamer Zukorlić kazao da poslanici SPP-a imaju posebne razloge za podršku Prijedlogu za promjenu Ustava.

Akademik Zukorlić se osvrnuo na pojave koje su obilježile donošenje Ustava 2006. godine, uz poruku da u budućnosti ne treba dopustiti da se nešto tako desi.

– Ne radi se o sitnicama već se radi o vrlo ozbiljnim propustima i aktima bezakonja u samoj proceduri donošenja Ustava 2006. godine čime je ostvarena manjkavost, ostavljena fleka i na legalitet i na legitimitet ovog Ustava. Tu nalazimo još jedan dodatni razlog za podršku promjene Ustava, bilo kakvoj promjeni Ustava, uključujući i ove predložene promjene jer ćemo donekle barem oprati, da tako kažem pošto nas čeka procedura i u ovoj Skupštini, a potom i na referendumu, čime ćemo donekle oprati ono što se dešavalo 2006. godine. Ja tada nisam bio politički akter, međutim kao neko ko je predvodio jednu važnu zajednicu, u tom slučaju vjersku zajednicu, bio sam jako zainteresiran za sve što se dešava na političkoj sceni Republike Srbije, a posebno kada su u pitanju Ustavne promjene i zato sam svjedokom određenih dešavanja preko kojih se ne može tek tako preći, na koje ne možemo posmatrati desilo se i idemo dalje. Šta se desilo? Dakle, u Novom Pazaru gdje sam bio svjedokom tih događanja jer su mi se neke manje političke stranke obratile za pomoć tada, pomoć za kupovinu opreme kako bi nadzirali referendum za donošenje Ustava, onaj čuveni dvodnevni i dvonoćni referendum i naravno kao i uvijek izašli smo im u susret, pomogli smo im da se obezbijedi pet ili sedam kamera, nisam siguran, ali najmanje pet kamera koje su postavljene da nadziru ulaze u objekte u kojima se održavalo glasanje na tom referendumu i izabrana su ona najmasovnija glasačka mjesta u Novom Pazaru. Snimljeni materijal još postoji i on se može provjeriti, a prema tom materijalu, kamere su snimale 48 sata, na ta biračka mjesta se je pojavilo u Novom Pazaru oko 7% građana, a vi se fino sada vratite pa uzmite zvanične rezultate u kojima je rekordna izlaznost u Novom Pazaru u odnosu na cijelu državu zapravo bila zvanična informacija koja je saopštena građanima, zapravo ne samo saopštena već na kojoj je i zaključen i legalitet i legitimitet ili je ostvareno i jedno i drugo i proglašen taj Ustav. Dakle, da li sada taj dio ili taj broj falsifikovanih glasova jeste u onoj brojki koja bi potpuno Ustav smatrala nelegalnim, dakle to se može analizirati i izračunati. Ja bih volio da nije jer mi smo zapravo bili u agoniji nelegalnosti, nelegitimnosti svih ovih godina. Ovdje mnogo više reagujem etički nego pravno, jer pravno je kasno, ali ne mogu prosto da se pomirim sa vrijeđanjem elementarne sopstvene inteligencije zbog onog idemo dalje, jer svi događaji iz prošlosti pa makar i ovakvi, makar iz ovako bliske prošlosti, nisu uvijek da bi dobili neki sudski epilog, ali jesu da se prosto ukaže na njih kako se nikada tako nešto ne bi ponovilo, kako jedna država ne može sebi dopustiti da bude toliko neozbiljna, da zapravo pristane na takve nagodbe i takve falsifikate.

Akademik Zukorlić kazao da su lokalne vlasti u Sandžaku te 2006. godine aktivno učestvovale u falsifikovanju rezultata.

– Naravno, da ne bi to bila jedna država, to je bila jedna vlast, to je bila vlast Vojislava Koštunice, Vlada Vojislava Koštunice koja je to izvela sa svojim partnerima na lokalnom nivou u Novom Pazaru među kojima su i neki danas koji se ne slažu sa tim Ustavom, među kojima su danas neki koji zapravo kažu da neće da učestvuju, da ne podržavaju i da se ne slažu sa cjelokupnim Ustavom. Dakle, sve ovo je važno da se zna i inače ne volim da vodim rasprave u Narodnoj Skupštini gdje ću kao predstavnik jednog manjinskog naroda iznositi negativne kritike na predstavnike drugih manjina ili manjinskih naroda. Osjećam se jako neprijatno zato, ali ovo su etički i politički prekrupne stvari i one treba da se znaju. Znači, kada su ti predstavnici Bošnjaka koji su tada držali lokalnu vlast u Novom Pazaru, koji su imali ministarske pozicije ovdje u Beogradu, zapravo zbog sprege sa tadašnjom vladom i vlasti, zbog svojih ličnih političkih interesa, progutali sve svoje nacionalne, sve svoje etičke, sve svoje manjinske interese, principe i zapravo ne samo glasali za taj Ustav, ne samo podržali već i na terenu učestvovali u tom kriminalnom činu falsifikovanja rezultata na tom referendumu. Možda nekom ovo nije bitno, bila je i prošla ta vlast. Naprotiv, mi i kao sadašnja vlast svojim odnosom prema onom što je bilo ranije, ako nije moguće pravnim onda moralnim i političkim, zapravo ne govorim o njima nego govorim o sebi, jer definitivno ne mogu da zamislim da možemo podrškom ili ćutanjem dopustiti da se ikada više nešto tako ne dogodi. Ovo je velika lekcija, ovo je velika bruka i zato je potrebna promjena Ustava, makar ova parcijalna, a nadam se da će biti i nekih temeljitijih kada za to dođe vrijeme, ali ovim ćemo donekle skloniti fleku i pokazati da je moguće mijenjati Ustav drugačije, da je moguće mijenjati Ustav bez tih kriminalnih nagodbi među političkim akterima, punjenja kutija, držanja tih kutija 48 sata, danonoćnog ubacivanja i legalnog i nelegalnog tih glasačkih listića, da je moguće drugačije, da država može da bude ozbiljna, da može da prođe kroz nimalo lahke rasprave sa predstavnicima pravosuđa, što mi je također i drago, pa nek su bile i gorke, nek su bile i teške, to je dinamika i proces koji nama ovdje treba. Što su rasprave teže mi dolazimo do boljih rješenja i u Narodnoj Skupštini i mimo Narodne Skupštine.

Akademik Zukorlić podsjetio da je 2007. pod organizacijom ljudi koji su na prostoru Sandžaka falsifikovali referendumske rezultate došlo do brutalnog napad na Islamsku zajednicu. Naveo i primjer brutalne zloupotrebe iz 2010. tokom izbora za Bošnjačko nacionalno vijeće.

– Ono što se desilo 2010. godine to mora da uđe u anale, u udžbenike, to mora da bude nešto što ćemo crtati djeci od vrtića do univerziteta kako ne bi smjelo nikada više. Dakle, organiziraju se izbori, kao za sve nacionalne savjete, međutim u Sandžaku se desi jedno drugo. Pobjedi jedna lista koja nije smjela da pobijedi. I to pobijedi toliko ubedljivo da sama ima većinu. Šta se dešava? Vanredno je stanje u krugovima vlasti u Beogradu i njihovih partnera u Sandžaku kako to spriječiti. Pošto nije imalo postojalo nimalo manevarskog prostora da se to spriječi zakonito, oni se odluče za brutalno kršenje Ustava i zakona kako bi se spriječilo konstituisanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća od strane te većina koja je legalno i legitimno izabrana. Na koji način? Konstituišu se svi nacionalni savjeti po jednom pravilniku koji do tada postoji, a samo za Bošnjačko nacionalno vijeće se mijenja u hodu pravilnik, uslovljavajući se da na konstituirajućoj sjednici treba da prisustvuju najmanje dvije trećina članova Vijeća, a onda naravno, jedan veći dio od trećine ne dođe i to bude navodni pravi osnov da se nekonstituiše Bošnjačko nacionalno vijeće. Tadašnjeg ministra pitaju zašto mijenjaš pravilnik za Bošnjake, znate šta je njegov nacistički odgovor, “oni su nešto drugo”. Taj ako nije, trebao bi biti u zatvoru, ako nije kasno treba sad ići u zatvor, ali ako je kasno onda ono za šta nikada nije kasno jeste da se moralno distanciramo, ogradimo od jedne takve pojave. Dakle, to je nešto što ne može da se zaboravi i šta se dalje dešava. Da li vi znate da četiri godine nije bilo Bošnjačkog nacionalnog vijeća, pojela maca! Nema ga, a isti ljudi koji su držali Vijeće, jer su u sprezi sa tom vlašću, oni funkcionišu, troše pare Vijeća, jedu ćevape, prave putne troškove… to su vam isti ljudi čije smo i danas čuli glasove vezano za ovaj Ustav. Dakle, jedna moralno-politička pojava za koju nisam mogao vjerovati da će se desiti. I onda nakon četiri godine šta uradite, pa onih 49% ljudi su glasali za tu listu, šta su kazali na sljedećim izborima, pa ne zanima me, koja država, koja Vijeće, koji izbori… znači vi ćete imati izbore dok ne pobijede vaši, dok ne pobijede ne važi se, poništimo sve. Tada je takav udarac zadan povjerenju na relaciji bošnjačke zajednice i vlasti-države gdje mi dan danas imamo posljedice jednog takvog odnosa. Svakako podržavamo predložene Ustavne promjene kao prvi korak gdje ćemo doći u priliku da razgovaramo i u Članu 1. Ustava i o definiciji države i o odnosu manjine i većine u toj samoj definiciji što jeste sporno, ali ovo je jedan iskorak kojeg treba podržati.

Podijeli