Akademik Zukorlić bio je gost emisije “Balkanska reč” na Balkan televiziji. U emisiji se govorilo o aktuelnim temama, sa posebnim fokusom na političke teme i predstojeće izbore.

Na samom početku, akademik Zukorlić je istakao da Stranka pravde i pomirenja prerasla svoj okvir djelovanja u Sandžaku, te je njeno političko djelovanje prisutno na prostoru cijele Srbije.

enutka kada smo izvršili određene promjene u samoj stranci, i u programskom smislu i u samome imenu, prije tri godine shvatili smo da naša ponuda nije usko etnička, već tako formulisana i da postoji interesovanje izvan same Bošnjačke zajednice, od drugih manjinskih zajednica pa čak i kod određenog broja pripadnika naroda većinskih zajednica. Ustvari, to je i bila neka moja zamisao i želja pa i možda i ideal da dokažem da prave vrijednosti nisu samo partikularne već vrijednosti univerzalne. Zastupamo prave vrijednosti, one se mogu tako formulisati da obuhvate i moje interese i vaše interese, ako su pravično postavljene. Oni ciljevi i zahtjevi koji nisu pravično postavljeni oni su onda partikularni, oni isključuju onog drugog, oni su formulisani tako da tražim za sebe više da bi vama bilo manje. Mi smo sačinili takav program u stranci da nije to politika “ili-ili“ tj politika “ ili vi ili mi”, nego je to politika “i-i” i to može da stoji koliko god. Ono što je suština a možda i novina na dosadašnjoj političkoj sceni pogotovo kada su u pitanju stranke koje drže do određenih identitetskih pitanja. Ja mislim da smo mi tu čak i novina. Mnogi moji saradnici i prijatelji su me upozoravali da je to veliki rizik, jer ostvarite određeni uspjeh i autoritet i uticaj kod biračkog tijela kako bi prihvatilo kao nacionalnu stranku. Odjednom izlazite iz toga i onda su govorili, pravite veliki rizik i postoji mogućnost da ćete izgubiti postojeće i nećete dobiti nove glasače. Bio sam svjestan tog rizika i da je svaki iskorak, pogotovo otvaranje, uvijek predstavlja određen rizik. Lakše je biti zatvoren u pogledu toga da imate jednu retoriku, skiciranu prema jednom etnosu i jednoj zajednici, pogotovo ako prihvatite uobičajene nacionalističke poruke i retorike. Vi homogenizujete svoje biračko tijelo u zajednici, i tako imate taj kliše”.

Akademik Zukorlić naglašava da je ideološki protiv nacionalizma, ne samo taktički ili interesno.

“Ja sam ideološki protiv nacionalizma. Ja mislim da je nacionalizam zlo, smatram da u nacionalizmu klize i ljudi i narodi i zajednice koji osjećaju stvarnu duhovnu i etičku prazninu. Nacionalizam je u suštini pokušaj identifikacije na negaciji drugoga a ne na afirmaciji sebe. To je suštinski problem nacionalizma ili čak suštinska razlika između nacionalizma i patriotizma. Postoje razne teorije”.

Opća etička i kulturna pustoš vlada kod nas, smatra akademik Zukorlić.

“Ta pustoš vlada cijelom Zapadnom Evropom. Nas ovdje, još gore zahvata jer smo ostali između dva vagone jer naša tranzicija traje već tri decenije. Na neki način, iako smo otišli od komunizma i svega onoga što je on značio u negativnom smislu, ali formalno, međutim ostala je i dalje ta svijest i određena praksa. Mi tu imamo problem. Desila se jedna vrsta oslobađanja, jer ipak uvođenje više stranačkih sloboda i govora, kao i sloboda političkog izbora, to je vrsta slobode i iskorak. Sa druge strane problem je što je mnogo teže ljude osloboditi porobljene svijesti nego srušiti Berlinski zid. To je jedan aspekt ili pak jedan od aspekata u našem slučaju. U toj pustoši, čak i na Međunarodnom nivou nešto slično se dešava, ono što Zapadni intelektualni definiraju kao kraj historije, kraj ideologija, kultura i slično. Suština je da taj jedna opća, suštinska, duhovna i etička bezidejnost”.

Kako akademik Zukorlić navodi, svaka decentralizacija je stepen razvoja društva.

“To je u principu. Razvijene zemlje imaju decentralizaniju vlast i imamo razne modele po Evropi ali su se pokazali kao previše bitni modeli na papiru a ne u praksi. Znači, tamo koliku imate razvijenu svijest i razvijen sistem cjelokupni i politički, društveni, duhovni, etički onda to toliko ima i smisla. Nekome je pravo smetnja, nekome kada date nešto čime ne zna da upravlja on kaže šta će mi ovo? Postoje dva koncepta gdje jedni smatraju da decentralizacija može da dovesti do neke atmosvere secesije i udaljavanja kao i neke vrste ugrožavanja teritorijalnog integriteta zemlje. Sva osporavanja koja su došla od zemlje prema Vojvodini ili u nekom drugom obliku decentralizacije, su na toj ideološkoj matrici”.

Akademik Zukorlić dodaje da je mnogima zasmetalo njegovo prisustvo na političkoj sceni.

“Politika tolerancije se sprovodi kroz Stranku pravde i pomirenja. Jedna nova politika odnosa. Svim ekstremnim organizacijama odgovaraju sukobi i oni profitiraju na sukobima, oni čak regrutuju mlade ljude na sukobima. Ukoliko mi sada uspijemo u politici pomirenja između bošnjačkog i srpskog naroda, onda se smanjuje prostor za ekstremizam, regrutovanje ljudi. To je glavni razlog. Mi ćemo se sa tim nositi. Mislim svi ti opasni momenti oni zapravo ukazuju koliko je nešto važno. Sve što pominjete, to zapravo ukazuje da ne podnose nešto što nije potkupljivo. A ono što je prepoznatljivo za političku stranku koju predvodim i za sve strukture u kojima sam učestvovao, govore o jednoj autentičnosti”.

Podijeli